Davos Klosters Logo

O Bjelašnici

BJELAŠNICA je visoka planina smještena u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, jugozapadno od Sarajeva (25 km; 20-ak minuta vožnje). Susjedne planine su joj IgmanIvan-planina te Treskavica Visočica.

Njezine granice na sjeveru čine tok rijeke Zujevine i planina Igman, koja se praktično nastavlja na Bjelašnicu i dio je iste visoravni; s jugoistoka greben Hojte koji se nastavlja na planinu Treskavicu; na jugu oštru granicu granicu čini 25 km duga prodorna dolina Rakitnice, koja Bjelašnicu odvaja od planine Visočice, a s jugozapada dolina rijeke Neretve koja ju razdvaja od masiva Prenja. Sa sjevera i sjeverozapada opkoljava je brežuljast teren, kojim prolaze magistralna cesta i željeznička pruga iz Sarajeva preko Ivan-planine u Konjic. Na zapadu, sedlom bregovitog terena Ivan-planine, Bjelašnica je povezana s Bitovnjom.

Bjelašnica je krška planina, koja također oblikovana i radom ledenjaka.

U prosjeku je planina prekrivena snijegom više mjeseci, obično od novembra/studenog do maja/svibnja, a nekada i u ljetnim mjesecima, te otuda dolazi objašnjenje za njezino ime.

Najviši vrh je istoimeni vrh Bjelašnica (2067 m), kojega još zovu Opservatorij / Opservatorija po meteorološkoj stanici koja se na njemu nalazi. Ostali značajni vrhovi su Krvavac (2061 m / prema pojedinim izvorima 2062 m), Velika Mala Vlahinja (2055 m / prema pojedinim izvorima 2056 m), Veliki strug (2026 m), Hranisava (1964 m), Obalj (1896 m) i dr.

Bjelašnica je popularno sarajevsko izletište, atraktivno i zbog mogućnosti za planinarenje, brdski biciklizam, te aktivnosti na vodi (rafting i kanjoning na obližnjim rijekama), u zraku (paraglajding) te na snijegu.

Za potrebe XIV. zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, na Bjelašnici su izgrađeni brojni sportski i turistički objekti, koji se danas djelomično koriste, a TV toranj na vrhu je srušen u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovine.